Smanjenje faktora rizika za zdravlje u Bosni i Hercegovini

Zdrave životne navike kao prevencija hroničnih bolesti

Hronične bolesti među stanovništvom uzrokuju rasprostranjeni faktori rizika, od kojih su najčešći fizička  neaktivnost,  prekomjerna  težina,  pušenje i konzumiranje alkohola. S obzirom da na pojavljivanje  hroničnih  bolesti  utječu  nezdrave životne navike, to ujedno znači da te bolesti mogu biti spriječene kroz promjenu ponašanja i preuzimanje zdravih životnih navika, te kroz preventivne mjere zdravstvene zaštite. Kada bi se sistemi primarne zdravstvene zaštite u BiH usmjerili na prevenciju bolesti i promociju zdravlja poboljšanje bi se osjetilo na cijelom stanovništvu, a time i na cjelokupnom razvoju zemlje. Međutim, ovakvo usmjerenje zahtjeva dugoročnu perspektivu.

Sveobuhvatan pristup smanjenju zdravstvenih faktora rizika

Projekat obuhvaća nekoliko pristupa, od razvoja regulatornog  okvira,  preko  promoviranja  zdravih životnih navika, do educiranja timova za porodičnu medicinu. Krajnji ciljevi projekta su ohrabrivanje i podrška građanima BiH u prilagođavanju životnih navika kako bi smanjili faktore rizika za zdravlje, ali i doprinos uspostavljanju efektivnog sistema upravljanja javnim zdravstvom.

Kako bi se uspješno smanjila rizična ponašanja među stanovništvom potrebno je razviti i okvirne politike u oblastima kontrole duhana, konzumacije alkohola, prehrane, uključujući regulaciju unosa soli, šećera i masti. Ove aktivnosti bit će dopunjene aktivnostima podizanja svijesti javnosti o posljedicama koje nose nezdrave životne navike. Organizacije civilnog društva, mediji, privatni sektor i općine zagovarat će i implementirati zdravstvene politike kako bi doprinijeli kreiranju zdravih okolina i životnih stilova. Timovi porodične medicine biće obučeni da pružaju efektivne usluge prevencije svojim pacijentima, naročito pojedincima koji imaju visoki rizik za oboljevanje.

Uzimajući u obzir da promjena ponašanja na putu ka usvajanju zdravih životnih navika zahtijeva potpunu društvenu mobilizaciju, ovaj projekat okupit će nekoliko grupa aktera diljem zemlje, koje imaju moć da doprinesu smanjenju faktora rizika za  zdravlje  u  BiH.  U projekat  će  biti  uključeno 4.500 doktora i medicinskih sestara porodične medicine, kao i javne zdravstvene ustanove. Procijenjeno je da će 60% građana BiH imati koristi od novih zdravstvenih usluga, kao i od povećane zdravstvene pismenosti, te na kraju i smanjenja rizika od razvoja hroničnih bolesti. Tokom projekta posebni napori će biti usmjereni na dopiranje do grupa koje su u nepovoljnijem položaju, ranjivih grupa, ali i mladih koji će moći  usvojiti  zdrave životne navike u ranoj adolescenciji.

Zdravstvene vlasti čvrsto posvećene postizanju promjene

Ministarstva zdravlja u oba entiteta su zatražila podršku glavnih donatora u zdravstvenom sektoru BiH, kako bi poboljšali područje javnog zdravstva. Kao odgovor na njihov zahtjev, Švicarska ambasada u BiH preuzela je inicijativu da okupi Švicarsku agenciju za razvoj i saradnju (SDC), Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i Svjetsku banku. Kroz blisku suradnju sa zdravstvenim vlastima u BiH, razvijen je ovaj projekat. U procesu pripreme i implementacije projekta entitetska ministarstva zdravlja pokazala su snažnu posvećenost jačanju sistema javnog zdravstva.