
Migracijska sitacija u BiH
Prosječna dužina boravka migranata od početka 2023. godine iznosi sedam dana. Migranti uglavnom dolaze iz Maroka, Iraka, Afganistana, Sirije, Pakistana i Bangladeša. Broj zahtjeva za azil je nizak, s obzirom na to da BiH prvenstveno služi kao tranzitna zemlja prema zapadnoj Evropi. Migranti se na svom putu često suočavaju sa značajnim rizicima i zlostavljanjem, uključujući zdravstvene probleme, eksploataciju, nasilje i trgovinu ljudima, što čini pristup zaštiti, medicinskoj njezi, psihološkoj podršci i pravnoj pomoći ključnim po njihovom dolasku u BiH. BiH se suočava s humanitarnim i sigurnosnim izazovima u upravljanju talasima neregularnih migranata. Napori vlasti otežani su nedostatkom tehničkih, ljudskih i finansijskih kapaciteta. Pored svog bilateralnog partnerstva i razvojne podrške, Vlada Švicarske od 2018. godine pruža izuzetnu pomoć BiH, fokusirajući se na jačanje upravljanja migracijama, unapređenje humanitarnog odgovora i poboljšanje mehanizama zaštite za ugrožene migrante.
Područja djelovanja | Održiva ekonomska saradnja i migracije |
---|---|
Status | U toku |
Implementatori | Pomozi.ba, Dansko vijeće za izbjeglice DRC, UNICEF, Crveni križ Federacije BiH, UNHCR, Švicarski Crveni križ, Una Consulting |
Projekt implementiran u | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kantoni | Unsko-sanski kanton, Tuzlanski kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton, Kanton Sarajevo |
Općine/Opštine/Gradovi | Bihać, Centar Sarajevo, Kalesija, Ključ, Mostar, Tuzla |